
Fata Orlović ponovo mora na sud! Za 11. novembar zakazano je ročište po žalbi Okružnog tužilaštva Bijeljina na raniju presudu Općinskog suda u Srebrenici, kojom je oslobođena odgovornosti za napad na službena lica koji se, prema prijavi Policijske stanice Bratunac, navodno dogodio 11. septembra prošle godine.
- Šta ću, ne daju mi mira, pa gotovo. Samo što me jedan sud popusti, onaj drugi mi se natovari na kosti. Tako je kako sam se vratila u Konjević-Polje i počela tražiti pravdu. Mislim da ne postoji nigdje na svijetu slučaj kakav je moj: pobiju ti najprije pola familije, pa ti onda sruše kuću, pa u avliji ti naprave crkvu kako bi govorili da je to srpska zemlja i onda te godinama tuže zato što ti tražiš da ti vrate vlastito imanje - ispričala nam je jučer Fata Orlović, ogorčena zbog novog sudskog poziva iz Bijeljine.
Kako nam je kazala, na raspravu u Bijeljinu neće ići, već će to u njeno ime učiniti opunomoćeni advokat.
- Samo da mi je vidjeti ove naše rukovodioce što mi pričaju lažnu priču o mojim pravima tolike godine, i onog Lajčaka što mi je u Sarajevu govorio da će njegov OHR zaštititi moja prava, pa da im svima u oči kažem da su isti k'o i Kačavenda i Dodik koji me mrcvare evo više od deset godina. Znam da se Boga ne boje, ali se pitam kako mogu narodu na oči izaći zbog svojih laži. Dođu u Konjević-Polje, povedu sa sobom televiziju da ih snimi i onda narod misli da oni pomažu Fati. A crkva i dalje stoji pod mojim prozorima - ogorčena je Orlović.
prenosi avaz

Na koži devetomjesečne bebe iz ruske regije Dagestan pojavili su se ajeti iz Kur'ana. Rečenice iz svete muslimanske knjige ispisane su po leđima, rukama, i nogama malog Ali Yakubova. Rečenice koje se pojave na tijelu dječaka se neprestano smjenjuju, a pojavljuju se ponedjeljkom i petkom, te nestaju nakon tri dana.
Sve je počelo samo nekoliko sedmica nakon rođenja djeteta, odnosno kada se na njegovoj bradi arapskim slovima ispisala riječ 'Allah'.
Ruski liječnici su bili u potpunosti zbunjeni, odbacujući sumnje da neko ispisuje te riječi na djetetovoj koži.
Majka i otac dječaka nisu bili vjernici sve dok se na koži njihove bebe nisu počeli ispisivati odlomci iz Kur'ana.
Na samom početku nisu nikome govorili o tome šta se dešava s njihovim djetetom, no najzad su se odlučili posjetiti doktora, te rečenice na djetetovoj koži pokazati imamu.
"Ovaj dječak je čisti dokaz postojanja Boga. Allah ga je poslao u Dagestan da bi se zaustavile napetosti u našoj republici", kazao je Akhmedpasha Amiralaev član tamnošnjeg parlamenta.
"Znakovi se pojavljuju dva puta sedmično, tačnije ponedjeljkom i u noći s četvrtka na petak. Kada se to dešava Ali se uvijek osjeća loše i neprestano je pod temperaturom. Nemoguće ga je držati u tim trenucima jer je tada zaista nemiran i radi toga ga tada smještamo u krevetac. Teško je gledati tu patnju kroz koju on prolazi", kazala je majka devetomjesečne bebe.
Lokalni imam Abdula kazao je mještanima da je i u Kur'anu zapisano da će se pred sudnji dan pojaviti ljudi na čijim će tijelima biti ispisani ajeti iz Kur'ana.
Imam također tvrdi da je na dječakovom tijelu bila ispisana rečenica "Ne skrivajte ove znakove od ljudi!".
Ova vijest izazvala je veliku pažnju javnosti, ali i vjernika koji dolaze u kuću malog Alija da bi vidjeli Božije čudo.

Sada već bivši američki predsjednik Bil Klinton želio je ukidanje embarga na oružje Bosni i Hercegovini tokom svog prvog mandata, objavio je Tejlor Brenč u knjizi nastaloj na osnovu zabilješki koje su pravljene nakon razgovora sa predsjednikom. Klintonova administracija je smatrala da je embargo kažnjavao BiH kao najslabiju državu regije, koja je bila i najveća žrtva.
Za razliku od susjeda Srbije i Hrvatske, većinski muslimansko stanovništvo u Bosni i Hercegovini bilo je izolovano i bez pristupa naoružanju, navedeno je u prvom poglavlju Brenčove knjige.
Klinton je rekao da su evropski saveznici blokirali ukidanje embarga, pravdajući svoja protivljenja, kako je rečeno, mogućim humanitarnim razlozima. Smatrali su da će dodatno naoružanje samo rasplamsati krvoproliće, ali su nezvanično, naveo je Klinton, ključni saveznici prigovarali kako bi nezavisna Bosna i Hercegovina bila "neprirodna" kao jedina muslimanska država u Evropi. Klinton je rekao i da su saveznici u Evropi podržavali embargo upravo zato što se njime Bosna i Hercegovina zadržavala u nepovoljnom položaju.
Da stvari budu gore, dodao je Klinton, pojedini evropski saveznici odbili su brojne alternative predstavljajući ih kao opasnost za oko osam hiljada evropskih mirovnjaka raspoređenih u BiH radi osiguravanja isporuke humanitarne pomoći.
Saveznici su osporavali mogućnost da Sjedinjene Države predlažu promjene u politici u situaciji u kojoj američki vojnici uopšte nisu ugroženi. U knjizi stoji i da su evropski saveznici podržavajući svoje mirovne snage kao znak predanosti, pretvorili ih u štit srpskim vojnim snagama za postepeno rasparčavanje Bosne i Hercegovine.
Brenč navodi da je Klintonu rekao kako je šokiran takvim cinizmom koji liči na diplomatiju "žmirenja na jedno oko" prema patnjama evropskih Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, a da je predsjednik samo slegnuo ramenima. Klinton je za francuskog predsjednika Fransoa Miterana kazao da je bio posebno bezobziran kada je rekao da muslimanskoj državi nije mjesto u Evropi.
Istovremeno, britanski zvaničnici govorili su o bolnoj ali, kako je rečeno, stvarnoj kršćanskoj Evropi. Nasuprot britanskim i francuskim stavovima, kazao je Klinton, njemački kancelar Helmut Kol, među ostalim, podržavao je ukidanje embarga na oružje, što nije uspjelo jednim dijelom i zato što Njemačka nije imala mjesto u Vijeću sigurnosti UN-a.
Brenč je napisao i da je Klinton zvučao kao da ima obavezu da počne ispočetka i da uz sva ova ograničenja potraži mogućnosti da zaustavi nasilje u Bosni i Hercegovini.
(Svevijesti.ba)

Ratni zločinac od danas je slobodna žena. Sjećate li se još snimke Biljane Plavšić kada je slikana kako prekoračuje leš ubijenog Bošnjaka i srdačnom čestita Željku Ražnatoviću Arkanu nakon izvršenog masakra u Bijeljini u rano proljeće 1992. godine? To je ona ista predsjednica koja je u to vijeme imala običaj izjavljivati kako je ubijanje muslimana 'prirodna stvar'. Toliko radikalna da su se, prema svjedočanstvima, čak i Slobodan Milošević i Radovan Karadžić zgražali nad njezinom zadrtošću.
Dakle, odsluživši dvije trećine kazne od jedanaest godina u švedskom zatvoru Hinseberg, ova zvjer će se za koji dan ponovo naći na slobodi.
Ovo je još jedna sramna nagrada za zločin, ništa drugo.
A.D
(Svevijesti.ba)
NJUJORK, SARAJEVO - Bosna i Herecegovina postala je juče nestalna članica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) nakon što su 183 članice Generalne skupštine podržale bh. kandidaturu.
Kako je saopšteno iz Ministarstva inostranih poslova BiH, već u prvom krugu BiH je izabrana za nestalnu čanicu za region istočne Evrope u dvogodišnjem mandatu koji počinje od 1. januara 2010. godine. BiH će zamijeniti Hrvatsku u ovom regionu.
"Nestalno članstvo BiH u Vijeću sigurnosti OUN-a ima neprocjenljiv značaj, a BiH će u toku dvije godine biti među onim zemljama koje će odlučivati o svim najvažnijim pitanjima svjetske politike", rekao je ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj, koji je prisustvovao glasanju u Njujorku.
Kako je saopšteno iz MIP-a, nestalno članstvo BiH ocijenjeno je kao jedan od najvećih spoljnopolitičkih uspjeha od 1992. godine.
"Paralelno sa aktivnostima kandidature, u MVP-u BiH su poduzimane neophodne programske, administrativne i kadrovske mjere da bi se stvorile sve pretpostavke za uspješno obavljanje našeg mandata u tako značajnom tijelu", naveli su iz MIP-a.
Alkalaj je ocijenio da će upješno obavljen mandat nestalne članice Savjeta bezbjednosti ojačati imidž, ugled i uticaj BiH u svijetu i otvoriti mnoga politička i ekonomska vrata koja bismo inače veoma teško otvarali.
"Najzad, prisustvo i sudjelovanje manjih država, kao što je Bosna i Hercegovina, u radu Vijeća sigurnosti OUN-a je od posebne važnosti i za održavanje ravnoteže unutar VS OUN-a koje, pored stalnih članica i svjetskih sila, treba da omogući i malim državama da prezentiraju svoje stavove i kao punopravni partneri sudjeluju u donošenju važnih odluka", ocijenio je Alkalaj i dodao da prijem u nestalno članstvo predstavlja priznanje i podsticaj međunrodne zajednice BiH.
"Članstvo u Vijeću sigurnosti OUN-a, također, predstavlja izazov i za sve institucije BiH jer iziskuje zajednički i koordiniran način djelovanja. Istovremeno, ovo je šansa da BiH unaprijedi vlastite diplomatske i ostale institucionalne kapacitete, te da nakon završetka mandata, na osnovu stečenih iskustava i znanja, preuzme aktivniju ulogu i u drugim međunarodnim organizacijama", navodi se u saopštenju upućenom iz MIP-a BiH nakon glasanja u Njujorku.
Za nove nestalne članice uz BiH izabrane su Brazil, Nigerija, Gabon i Liban koje treba da zamijene Kostariku, Burkinu Faso, Libiju i Vijetnam.
U izvještaju Savjeta bezbjednosti UN-a o pripremama za izbore navedeno je da je BiH bila jedini kandidat za region istočne Evrope nakon što se Poljska povukla početkom 2008. godine.
U sjedištu UN-a boravio je prije izjašnjavanja Generalne skupštine i Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, ali je on juče otputovao u Vašington.
Predsjedništvo BiH odobrilo je platformu za djelovanje BiH u okviru Savjeta bezbjednosti UN-a, a MIP je bio zadužen za njenu realizaciju zbog čega je osnovan i Koordinacioni tim koji je trebao voditi kampanju.
Alkalaj je ocijenio da je kampanja bila uspješna i da su lobirali sve bh. diplomate, te podsjetio da je BiH dobila više od 100 pisanih podrški zemalja koje su juče glasale.
Iz Predsjedništva je ranije najavljeno i jačanje Misije BiH pri UN-u, zbog predstojećih obaveza, a trenutno u ovoj misiji radi troje diplomata i dvoje koje je ministar angažovao po ugovoru o djelu.
Novom sistematizacijom Alkalaj je planirao i poseban odjel za koordinaciju aktivnosti Savjeta bezbjednosti UN-a, ali ova sistematizacija nije dobila podršku u Savjetu ministara BiH zbog neriješenih nadležnosti.
Razgovarano je o sigurnosti sistema izdavanja identifikacionih dokumenata, što je jedan od uvjeta za liberalizaciju viznog režima za Bosnu i Hercegovinu.
Ambasador Kourkoulas je posjetio i Centar za skladištenje, personalizaciju i transport dokumenata u kojem se vrši personalizacija biometrijskih pasoša i organizira njihova distribucija u nadležne MUP-ove.
"Znam da je sistem biometrijskih pasoša pokrenut u BiH i moram reći da mi je drago da je moguće podnijeti zahtjev za biometrijski pasoš u svim uredima MUP-a u cijeloj BiH. Takođеr sam saznao da će izdavanje prvih biometrijskih pasoša početi već u ponedjeljak, što je veliki iskorak u procesu liberalizacije viznog režima. Evropska komisija će učiniti sve što može da ubrza proces ocjene funkcionalnosti sistema izdavanja pasoša kao i ocjene preostalih uvjeta kako bi se postigao važan cilj bezviznog putovanja za sve građane BiH ", rekao je ambasador Kourkoulas, saopćila je IDDEEA.
Cijena novog biometriskog pasosa je 40 km
(Fena)
DEN HAAG, 13. oktobra (FENA) – Haški sud (ICTY) odbacio je žalbu Radovana Karadžića na prvostepenu odluku kojom je odbijen njegov zahtjev za obustavu postupka, zasnovan na tvrdnji da mu je imunitet 1996. garantirao izaslanik SAD-a Richard Holbrooke.
Bivši predsjednik Republike srpske optužen je za genocid i zločine protiv čovječnosti nad nesrbima i uzimanje stranih talaca u Bosni i Hercegovini 1992.–1995.
U odluci ICTY-a objavljenoj u utorak žalbeno vijeće je naglasilo kako "čak i da su tvrdnje Karadžića o sporazumu s Holbrookeom dokazane, to ne bi ograničilo nadležnost ICTY-a, niti bi na drugi način bilo obavezujuće za sud", prenio je RFE.
Argumente o sporazumu s Holbrookeom, Karadžić može iznijeti tokom suđenja, a oni mogu biti razmotreni prilikom određivanja kazne, ako do toga dođe, piše u odluci žalbenog vijeća.
U zahtjevu za obustavljanje postupka, podnesenom krajem maja, Karadžić je tvrdio da mu je Holbrooke, djelujući u ime SAD-a, ali i Vijeća sigurnosti UN-a, garantirao imunitet u zamjenu za povlačenje sa čela RS-a, tokom pregovora s predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem u Beogradu, 18. i 19. jula 1996.
Sudsko vijeće predsjedavajućeg Iaina Bonomyja odbacilo je taj zahtjev odbrane, udtvrdivši da Holbrooke tokom pregovora o povlačenju Karadžića u julu 1996. nije bio ovlašten da djeluje u ime Vijeća sigurnosti UN-a, iz čega proizlazi i da njegova navodna obećanja Karadžiću nisu obavezujuća za ICTY.
Prema najavi pretresnog vijeća, suđenje Karadžću trebalo bi početi 21. oktobra.
(Fena) fi

U Prisustvu roditelja r.Sabrije Tabakovica i veliki broj saboraca 10.10.2009 odkriven je spomen obiljezje prvom zlatnom ljiljanu i komadantu 3. bataljona Zepske brigade.
Spomenik je postavljen u neposrednoj blizini pogibije na lokaciji Jelik.
O r.Sabriji Tabakovicu bi mogli mnogo pisati kao velikom borcu i covjeku koi je imao mnogo hrabrosti a isto tako i odlicnu strategiju ratovanja,koja je bila prihvatljiva za sve njegove borce.
Smrt r.sabrije Tabakovica 4 maja 93 godine je zatekla sve odbrambene borce Zepe koji su imali puno postovanje prema njemu kao velikom borci i kao covjeku u opste, tako da je sada veoma tesko opisati taj trenutak saznanja da je Sabrija poginuo, na svim licima ne samo boraca koi su ga poznavali vec i svih civila je se osjetila velika tuga i iskrenost postovanja prema nasem komadantu r.Sabriji tabakovicu.
vise slika na foto album Sabrija Tabakovic
U subotu 10.10.2009.godine u 12.00 h na JELIKU rejon Bokšanice otkriva se spomen obilježje saborcu gaziji zlatnom ljiljanu rahmetli Sabriji Tabakoviću. Pozivaju se saborci i prijatelji rahm. Sabrije Tabakovića da uveličaju ovaj skup.
Za most na rijeci Žepi i Stari most na Drini u Višegradu, koje je u svojim djelima opisao nobelovac Ivo Andrić i koji predstavljaju svjetsku kulturnu baštinu, trenutno nema novca za sanaciju, iako su odavno 'stasali' za opravku.
Iako nadležni tvrde da su oštećenja ova dva kulturna spomenika bezazlena, te da nema ni govora o opasnosti da bi se mogli srušiti, mještani tvrde da se može dogoditi upravo suprotno.
Predsjednik Savjeta mjesne zajednice Žepa Mustafa Omanović kaže da se pukotina i oštećenja na mostu iz godine u godinu sve više povećavaju, te da je jasno vidljivo da tu nešto nije u redu.
"Golim okom se može vidjeti da se svakog proljeća, kada se snijeg počne otapati, jedna strana obale, a i mosta spušta za dva do pet centimetara niže. Ne mogu sa sigurnošću reći koliko je tačno široka pukotina, ali je svake godine sve veća", tvrdi Omanović, dodajući da je pitanje dana kada bi se jedna strana obale mogla obrušiti.
On je napomenuo da je takođe vidljivo odvajanje kamena od kojih je most napravljen, te istakao da niko do sada nije dolazio da izvrši uviđaj.
Radomir Jovičić, načelnik opštine Rogatica, smatra da stanje mosta nije takvo da će se nešto naprasno promijeniti, te da je most prilikom izmještanja sa ušća rijeke Žepe na sadašnju poziciju na jednoj strani malo slegnuo.
"Jedna strana na koju je most postavljen nije dovoljno stabilna i na njoj ima malo slijeganja i to ima refleksiju na sami most i na pukotinu u njemu", objašnjava Jovičić, naglašavajući da u ovom slučaju treba uraditi jedan ozbiljniji građevinski poduhvat.
On je istakao da prvo treba napraviti kvalitetan i ozbiljan projekat za sanaciju, te da nema svrhe tražiti sredstva ako ne postoji projekat na koji će ona biti utrošena.
Tomislav Popović, načelnik opštine Višegrad, kazao je da je izrada prostorne dokumentacije za saniranje Starog mosta na Drini u toku, te da bi radovi trebalo da počnu u maju naredne godine, ako sve bude teklo po planu.
"Teško je procijeniti koliko će koštati sanacija mosta, s obzirom na to da je sama dokumentacija i izrada projekta koštala oko 270.000 dolara", kazao je Popović, naglašavajući da trenutno ne izvode nikakve radove na mostu, te da je posljedica oštećenja isključivo zub vremena.
U Republičkom zavodu za zaštitu kulturnoistorijskog i prirodnog nasljeđa RS su rekli da od kada je most u Višegradu uvršten na listu UNESCO-a, predviđeno je da u narednih nekoliko godina bude urađena sanacija, te da je jedan takav projekat rađen 1990. godine, kada su sanirana dva riječna stuba ovog mosta.
"Ta varijanta bi sad trebalo da bude nastavljena, a posao je preuzela agencija turske vlade "Tika". Ona se takođe obratila Zavodu i za most na rijeci Žepi i tražila da mi predložimo objekte iz doba turske vladavine koji će biti restaurirani", kazala je Milijana Okilj, načelnik Odjeljenja za konzervatorsko-restauratorske poslove u ovoj instituciji.
Ona je naglasila da je Zavod za restauraciju predložio most na rijeci Žepi i most u Ovčijem brodu kod Nevesinja, te da, kada je riječ o dosadašnjim rezultatima, obavljen je samo vizuelni pregled mosta na Žepi, pri čemu je konstatovano stanje mosta.
"Sada nemamo sredstava u budžetu za takve poduhvate jer se radi o milionskim iznosima. Tome se mora planski pristupiti i bez daljih istraživanja bi ocjena stanja mosta bila samo paušalna", kazala je Okiljova.
Ona je naglasila da bi bilo jako neozbiljno da se na osnovu vizuelnog pregleda kaže da li most može da se sruši ili ne, te da je Zavod uputio predloge za sanaciju "Tiki" i, kako kaže, nadaju se da će odgovor biti pozitivan.
"Imamo preko 400 sličnih zdanja na teritoriji RS. Sredstva koja mi možemo da izdvojimo su beznačajna ako ih podijelimo na sve ove objekte", zaključuje Okiljova.
![]()
U poslijeratnim godinama državljanstva Bosne i Hercegovine, a time i pasoša odrekla su se 40.643 Bosanca i Hercegovca koji danas žive diljem svijeta, posljednji su podaci kojima raspolaže Državno ministarstvo civilnih poslova.

OTKRIVANJE ŠEHIDSKOG OBILJEŽJA ŠEHIDIMA VIŠEGRADA I GODIŠNJICA PROKLANJAVANJA ŽEPSKE DŽAMIJE
Žepa, u zagrljaju velikih planinskih masiva, onako ispružena od Rijeka, do Pripečka i Slapa, sunčanog 25. jula ove 2009. godine, subota, bila je presretna jer su joj u zijaret došli njeni žepljaci i prijatelji hrabrih žepljaka. Tog lijepog julskog jutra, iz oba pravca stižu auta i autobusi iz: Bužima, Kaknja, Višegrada, Goražda i Sarajeva i nakon rashlađivanja, pijenja vode i fotografisanja kod šehidke česme u Žepi, uz konstatacije da „nigdje nema 'vake vode“, svi žure u Slap, da prisustvuju otkrivanju šehidskog obilježja šehidima Višegrada. Kako je samo lijep pogled na ušće rijeke Žepe u Drinu, koja je za razliku od drugih rijeka modrija i prkosnija. Rijeka Žepa, kao da svojom modrinom hoće da ublaži crvenilo krvave Drine, te najveće masovne grobnice Bošnjaka, koja bi šehidskom krvlju mogla da ispiše svoju tužnu povijest i povijest šehida, koji decenijama bivaju bacani u nekada plahovitu Drinu, a sada Drinsko jezero, koje kao da na svojim plećima hoće da duže nosi svoje šehide, prije nego završe na nekom usputnom šehidskom mezarju ili turbinama Brane...